Skok i hod rasjeda

Primjer zadatka

U ovom članku dan je primjer rješavanja zadatka s rasjedima gdje je potrebno izračunati skok (eng. throw) i hod (eng. heave) rasjeda.

Prije svega važno je napomenuti kako je skok i hod rasjeda moguće točno računati isključivo okomito na pružanje paraklaze, odnosno okomito na stratoizohipse rasjeda!

Gledajući geološki profil okomito na paraklazu rasjeda, skok rasjeda je njegova vertikalna komponenta pomaka, dok je hod rasjeda njegova horizontalna komponenta pomaka. Iz ove dvije komponente moguće je izračunati pomak rasjeda po paraklazi (eng. dip separation) (slika 1).

skok-i-hod
Slika 1: Geološki profil okomito na paraklazu rasjeda. Skok i hod rasjeda, pomak po paraklazi. (Fossen, 2010[1])

 

U oglednom primjeru zadatka (slika 2) potrebno je odrediti skok i hod rasjeda koji je prikazan na karti.

zadatak
Slika 2: Primjer zadatka u kojem je potrebno odrediti skok i hod rasjeda. (Lisle, 2004[2])

Karakter rasjeda moguće je zaključiti već iz oznake na karti. “Trokutići” na oznaci rasjeda upućuju na njegov reverzni, odnosno navlačni karakter, a postavljeni su uvijek u krovinsko krilo. Nakon izrade profila XY karakter rasjeda zadanog u zadatku posebno dolazi do izražaja.

Prvi korak u rješavanju zadatka je iscrtavanje stratoizohipsa rasjeda (crveno), granice vapnenac-lapor i granice lapor-pješčenjak (plavo za krovinsko krilo rasjeda (KL i KV), zeleno za podinsko krilo rasjeda (PL i PV) (slika 3). Treba obratiti pozornost kako se stratoizohipse granica vapnenac-lapor i lapor-pješčenjak poklapaju u krovinskom krilu, kao i u podinskom. Razlog tomu je paralelnost navedenih granica.

Nadalje se kroz presjecišta istovjetnih stratoizohipsa rasjeda i granica jedinica povlače linije presjecišta rasjeda i granica. Npr. stavlja se točka na mjesto gdje se sijeku 700ta stratoizohipsa rasjeda i 700ta stratoizohipsa granice vapnenca i lapora u krovini rasjeda (točka 1 na slici 3), slijedeća točka se stavlja u presijecište 800te stratoizohipse rasjeda i 800te stratoizohipse granice vapnenca i lapora u krovini rasjeda (točka 2 na slici 3) i tako dalje, a zatim se kroz ucrtane točke presjecišta vuče linija presjecišta rasjeda i granice vapnenca i lapora u krovini rasjeda (crno, LP- KV-R na slici 3). Istim postupkom rade se linije presjecišta rasjeda s granicom lapora i pješčenjaka u krovini (crno, LP- KL-R slici 3), granicom vapnenca i lapora u podini (crno, LP- PV-R na slici 3) te granicom lapora i pješčenjaka u podini (crno, LP- PL-R na slici 3).

Treba primijetiti kako linije presjecišta granice lapor-pješčenjak u krovinskom krilu rasjeda s rasjedom, te granice vapnenac-lapor u podinskom krilu rasjeda s rasjedom prolaze kroz presjecišta tih granica s rasjedom na mapi, odnosno reljefu (točke P na slici 3).  Nakon ovih koraka može se pristupiti određivanju skoka i hoda rasjeda.

untitled
Slika 3: Zadatak s ucrtanim stratoizohipsama: crveno – stratoizohipse rasjeda, plavo – stratoizohipse za granice vapnenac-lapor i lapor-pješčenjak u krovini rasjeda, zeleno: stratoizohipse za granice vapnenac-lapor i lapor-pješčenjak u podini rasjeda, crno – linije presjecišta.

Kako bi se odredio skok i hod rasjeda povlači se linija (bilo gdje na mapi) okomito na stratoizohipse rasjeda kojoj su početna i krajnja točka linija presjecišta iste granice u krovini i podini rasjeda (žuta linija AB na slici 3). U primjeru je linija povučena okomito na stratoizohipse rasjeda od linije presjecišta granice vapnenac-lapor u krovinskom krilu rasjeda sa rasjedom (linije LP- KV-R na slici 3) do linije presjecišta granice vapnenac-lapor u podinskom krilu rasjeda sa rasjedom (linije LP- PV-R na slici 3).

Ako se uzme dužina linije AB (slika 3) u mjerilu dobivena vrijednost jednaka je hodu rasjeda, odnosno horizontalnoj komponenti pomaka rasjeda okomito na paraklazu. Iznos hoda rasjeda u zadatku je približno 700m. Kako bi smo dobili skok rasjeda, odnosno njegovu vertikalnu komponentu pomaka moramo promatrati odnos linije AB i stratoizohipsa rasjeda. Iz slike 3 jasno je vidljivo kako linija AB započinje na 600toj stratoizohipsi rasjeda tj. na 600m visine, a završava između 800te i 900te stratoizohipse rasjeda, tj. na 840m visine. Dakle visinska razlika između točke A i B linije je skok rasjeda, a iznosi 240m (840m – 600m = 240m).

Slika 4: Profil XY
Slika 4: Profil XY

Skok rasjeda može se objasniti i gledajući profil XY (slika 4). Točka A i točka A’ na profilu su prije nastanka rasjeda bile jedna do druge, odnosno na istoj nadmorskoj visini. Točka A’ nalazi se u sjecištu produžetka paraklaze rasjeda i granice vapnenac-lapor, odnosno tamo gdje bi bila da nakon (ili tokom) rasjedanja na stijene nisu djelovali erozijski procesi. Nakon nastanka i tokom djelovanja rasjeda kroz geološko vrijeme, točka A’ je navlačenjem krovinskog krila po paraklazi rasjeda dospjela u svoj današnji položaj te je ostvarena visinska razlika od 240m između dvaju, nekoć susjednih točaka.  Hod rasjeda također je ucrtan u profilu i grafički je moguće potvrditi njegov iznos od 700m.

Sad već poznavajući skok i hod rasjeda moguće je odrediti pomak susjednih krila rasjeda po paraklazi. Skok i hod rasjeda su međusobno okomiti. Poznavajući dvije stranice pravokutnog trokuta moguće je odrediti njegovu hipotenuzu. Po Pitagorinom poučku, kvadrat hipotenuze pravokutnog trokuta jednak je zbroju kvadrata stranica a i b (c2 = a2 + b2), odnosno, kvadrat pomaka po paraklazi jednak je zbroju kvadrata skoka i hoda (AA’2 = SKOK2 + HOD2, slika 4). Dakle pomak po paraklazi rasjeda u primjeru iznosi 740m.

Korišteni izvori   [ + ]

1. Fossen, H. (2010): Structural geology. Cambridge University Press. UK, 2010
2. Lisle, R. J. (1996): Geological structures and maps: a practical guide, third edition. Butterworth-Heinemann. Oxford, UK, 2004

Da li vam je ovaj članak pomogao?

Povezane objave

Ostavi svoj komentar…