Regolit

(engl. regolith) je bilo koji trošni i nekonsolidirani površinski sediment koji se nalazi iznad neke stijene. Vršni dio regolita bogat organskom tvari, koji podržava rast biljaka se zove tlo.[1] Regolit uključuje fragmente stijena svih tipova, vulkanski pepeo, glacijalne (ledenjačke) nanose, les i eolske sedimente te nakupine ostataka vegetacije i različita tla.[2]

Slika 1. Profil regolita

Tipičan profil regolita prikazan je na slici 1. On se sastoji od nekoliko horizonata koji se razlikuju po boji, strukturi i sastavu:

  • O horizont: bogat organskom tvari i lišćem – tlo (u užem smislu riječi),
  • A horizont: vrlo visoka koncentracija izmijenjene organske tvari koloidnih dimenzija; mineralna tvar se otapa procjeđivanjem kišnice obogaćene s CO2,
  • B horizont: sadrži manje organske tvari; područje akumulacije minerala glina, Fe-oksida i kalcita,
  • C horizont: prijelazno područje prema matičnoj stijeni sastavljeno od većih (i manjih) fragmenata matične stijene.

Korišteni izvori   [ + ]

1. Kovačić, M., Marković, F., Skripta iz kolegija Petrologija sedimenata, Zagreb: Geološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
2. Perić, M., (2007), Englesko-hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i proizvodnje nafte i plina, Zagreb: INA Industrija nafte d.d. Sektor korporativnih komunikacija, p. 698

Da li vam je ovaj članak pomogao?

Povezane objave

Ostavi svoj komentar…