“Pravi koralji”

Koralji iz reda Scleractinia (“pravi koralji”, T-rec.) lako se prepoznaju po zrakastom rasporedu sepata. Raspored sepata je pravilan i nastupaju u ciklusima 6 odjednom. Septi istog ciklusa otprilike su jednako dugi, dok su septi svakog sljedećeg ciklusa kraći, a umeću se zrakasto simetrično među septe ranijeg ciklusa. Danas su vrlo važni grebenotvorci. Nazivaju ih i heksakoraljima zbog šesterozrakaste simetrije te ciklokoraljima jer im septi rastu u ciklusima. Mogu živjeti solitarno ili kolonijski. Česti su fosilni nalazi kod nas posebno na otoku Krku i u Hrvatskom primorju, te u okolici Drniša i Dalmaciji.[1]

Slika 1. Rast sepata skleraktinijskih koralja
Slika 1. Rast sepata skleraktinijskih koralja

Skleraktinijski koralji mogu se podijeliti na 5 podredova[2]:

  • ASTROCOENINA (T- rec., npr. Thamnasteria)
  • FUNGIINA (T- rec., npr. Cunnolites)
  • FAVINA (T- rec., npr. Thecosmilia)
  • CARYOPHYLLINA (J- rec., npr. Parasmilia)
  • DENDROPHYLLINA (K- rec., npr. Dendrophyllia)
Slika 2. a) Thamnasteria, b) Cunnolites , c) Thecosmilia, d) Parasmilia, e) Dendrophyllia
Slika 2. a) Thamnasteria, b) Cunnolites , c) Thecosmilia, d) Parasmilia, e) Dendrophyllia

Značajniji fosilni rodovi[3]:

  • Thamnasteria (J-K) je kolonijski koralj čije su čaške gusto posložene, a septi susjednih čaški se međusobno spajaju. Epiteka kolonije nalazi se s donje strane.

 

Slika 3. Thamnasteria
Slika 3. Thamnasteria
  • Cunnolites ili Cyclolites (K-E) je koralj koji je sličan recentnom rodu Fungia. Njegova čaška je okrugla ili ovalna s uzdužnom brazdom u sredini, a septi izbočeni i vrlo gusti. S donje strane čaška je gotovo ravna i na njoj se nalaze koncentrični nabori. Kod nas je nađena u krednim (K) naslagama Zagrebačke gore.
Slika 4. Cunnolites
Slika 4. Cunnolites
  • Trochosmilia (K-Tc) i Diploctenium (K-Tc) su koralji koji predstavljaju razvojni niz lepezastih koralja u kredi. Koralji su tanki i plosnati, a razvojni niz je išao u smjeru sve većeg proširivanja čaške od polulepezastog do potpuno razmotanog oblika. Kod nas ih nalazimo na području Zagrebačke i Samoborske gore.
Slika 5. a) Diploctenium, b) i c) Trochosmilia
Slika 5. a) Diploctenium, b) i c) Trochosmilia

Korišteni izvori   [ + ]

1, 3. Pezelj, Đ., Predavanja iz kolegija Paleontologija beskralješnjaka, Zagreb: Geološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
2. Clarkson, E. N. K., (1998).  Invertebrate paleontology and evolution, 4th ed., London: Blackwell Science

Da li vam je ovaj članak pomogao?

Povezane objave

Ostavi svoj komentar…