Kapilarnost

(engl. capillarity, capillary action) Kapilarnost je pojava podizanja ili spuštanja razine tekućine uz rub uskih cijevi (kapilarna elevacija i depresija). Nastaje zbog površinske napetosti tekućina jer površinske sile nadvladaju gravitacijske i tekućina se može podizati (ili spuštati). Pojava se tumači silama kohezije (među molekulama u tekućini i u graničnom sloju tekućine) i silama adhezije (među molekulama tekućine i čvrste kapilare). [1]
Kapilarnost je općenito rezultat djelovanja površinske napetosti tekućine i sposobnosti tekućine da moći površinu s kojom je u kontaktu. To moćenje uzrokuje zakrivljenost površine tekućine, zbog čega je kut između tekućine i krutine različit od 90o.

Kapilarna zona je zona unutar koje se voda izdiže do određene visine na kontaktu saturirane i nesaturirane zone. Kapilarno izdizanje ovisi o promjeru cjevčice odnosno o veličini pora u tlu. Primjer kapilarnog dizanja u staklenoj cjevčici (sustav voda – staklo).[2]

Slika 1.
Slika 1.Kapilarno dizanje u staklenoj cijevčici

Za čistu vodu kod 20oC je :

h = 0,153 / r

gdje je:

h – visina kapilarnog dizanja (cm)
r – polumjer kapilare (cm)

Korišteni izvori   [ + ]

1. Vujić, A.,(2010), preuzeto iz online izdanje Proleksis enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslava Krleže
2. Bačani, A.,(2006), Hidrogeologija I, Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Da li vam je ovaj članak pomogao?

Povezane objave

Ostavi svoj komentar…