Aberantne kućice foraminifera

(engl. aberrant foraminiferal tests) su kućice čija je morfološka različitost od norme nastala tijekom života foraminifere. Svi uzroci ove pojave nisu poznati, no poznato je da do nje dolazi uslijed mehaničkog ili ekološkog stresa. Aberantnost kućice poznata je kako u fosilnom materijalu tako i kod recentnih jedinki. [1]

Aberantna kućica foraminifere Elphidium sp. Foto: Tihana Pensa & Igor Pejnović

Aberentne forme čiji je uzrok poznat dijele se prema njemu na mehanički uzrokovane i ekološki uzrokovane.

Mehanički uzrokovane promjene

Nastaju kad foraminifera tijekom života pretrpi mehaničko oštećenje kućice i potom ga zalijeći, najčešće vidljivo na posljednjim klijetkama. Kad dođe do oštećenja prvo se ono ispuni protoplazmom kako bi se sačuvao integritet stijenke i spriječio ulazak nepoželjnih tvari u unutrašnjost oštećene klijetke. Nakon toga foraminifera izlučuje mineralnu tvar i gradi tanak mineralni sloj na mjestu oštećenja. S vremenom se tom sloju povećava debljina i on može dobiti neke elemente dijela stijenke koji zamjenjuje poput ornamentacije, ali je uvijek jednostavnije građe od okolne stijenke i od nje se vidljivo razlikuje. U nekim slučajevima na mjestu oštećenja može nastati i sekundarno ušće. Sposobnost regeneracije stijenke obrnuto je proporcionalna ekološkom stresu, pa se broj zacijeljenih kućica može koristiti kao indikator stresa. [2]

Ekološki uzrokovane promjene

Nastaju uslijed oscilacije ili promjene parametara okoliša poput temperature, saliniteta ili količine nutrijenata, te uslijed onečišćenja okoliša. Promjene morfološkog izgleda kućice su najčešće neznatne poput odstupanja u veličini klijetke, ili građi površine stijenke, no u slučaju onečišćenja okoliša, posebice  teškim metalima, promjene su patološke te može doći do deformacije pojedinih klijetaka, ušća ili cijele kućice. Poseban slučaj je česta aberantna pojava kod koje je posljednja klijetka manja ili jednake veličine kao i prethodna, što se razlikuje od standarda prema kojem bi posljednja klijetka uvijek trebala biti najveća. Naziv za takav aberantni oblik je kummerform. [3]

Primjeri aberantnih kućica foraminifera s obzirom na uzrok promjene. Preuzeto iz[4]

Još jedna pojava aberantne morfologije kućice je i patuljasti rast. Jedinke koje pokazuju ovu morfologiju manje su veličinom od standarda, a često pokazuju veći stupanj asimetrije u građi kućice te manje izraženu ornamentaciju. Uzroci patuljastog rasta nisu do kraja razjašnjeni, no postoje dvije teorije o mogućem uzroku.

Prema prvoj, patuljasti rast posljedica je ekološkog stresa. Primijećeno je da će foraminifere koje žive u okolišu gdje je vrijednost nekog od faktora na granici raspona njihove tolerancije na taj faktor pokazivati  patuljast rast, te se tu u prvom redu ističe nekoliko faktora.  Prvi je smanjena količina nutrijenata, što onemogućuje izgradnju veće kućice. Drugi slučaj je smanjen udio kisika, što usporava metabolizam foraminifera pa ona reagira izgradnjom manje kućice. U slučaju smanjenog saliniteta jedinke će također odgovoriti smanjivanjem veličine kućice. Također promjene kemizma vode mogu dovesti do ove pojave.

 

Prema drugoj teoriji, patuljast rast direktna je poslijedica iznimno dobrih ekoloških uvjeta. Naime primijećeno je da će foraminifere u optimalnim uvjetima ranije doživjeti spolnu zrelost kako bi stvorile što veći broj potomstva dok traju optimalni uvjeti, što rezultira njihovim smanjenim rastom. [5]

Korišteni izvori   [ + ]

1. Yanko, V., Arnold, A. J. & Parker, W. C. (2003): Effects of Marine Pollution on Benthic Foraminifera. In: Modern Foraminifera, Dordrecht, Kluwer.
2, 3, 4, 5. Boltovskoy, E. & Wright, R. (1976): Recent Foraminifera, 2nd edition. Dordrecht, Springer.

Da li vam je ovaj članak pomogao?

Povezane objave

Ostavi svoj komentar…